22.03.2011

Dobri i loši susjedi

 Čudesan je vrt Božji na zemlji ...

Čudesan je vrt Božji na Zemlji, veličanstvena je priroda koja nam je podarena da živimo i uživamo u njoj. Evo nekoliko savjeta kako koristiti prirodu, a da joj ne činimo nažao.

Združena sadnja ili prostorni plodored temelji se na činjenici da i među biljkama postoje dobrosusjedski odnosi i oni koji to nisu. Možemo taj odnos među biljem nazvati međusobnom simpatijom ili antipatijom.

Određene biljne vrste jednostavno odbijaju štetne insekte od kulture koju smo posijali, te tako smanjujemo uporabu opasnih insekticida. Druge vrste ih privlače, te ćemo njih posijati kao „zamku“ za štetnike.

Neke biljke privlače korisne insekte, predatorske i parazitske vrste, te imamo dvostruku korist od njih. Beremo ih za uporabu, a korisni insekti koje su privukle, uništavaju one koji nam čine štetu u vrtu.

Leguminoze na svom korijenju imaju kvržične bakterije koje vezuju dušik iz zraka i ostavljaju ga u tlu. Te biljke su dobar susjed onim kulturama koje su zahtjevne prema dušiku, a isto tako su dobar predusjev za većinu biljaka. Korištenjem leguminoza, smanjujemo unos umjetnih mineralnih gnojiva i pozitivno utječemo na strukturu tla.

Postoji puno primjera združene sadnje: visoke biljke koje vole sunce mogu dijeliti prostor s nižim biljkama koje vole sjenovita mjesta ili biti zaštita osjetljivim biljkama protiv vjetra. Biljke dadilje su primjer fizičkih prostornih interakcija kada služe kao oslonac drugoj biljci kao što služi zob lucerki.

Ružmarin, krumpir i bob

Vodeći računa o dobrosusjedskim odnosima u našem vrtu, povećavamo prinose, ali i aromu našeg povrća. Kombinirajući visoke i niske biljke, štedimo na prostoru te imamo više uroda, a ujedno sprječavamo razvoj korova.

Ovo su samo neki primjeri kako možemo uz malo truda i razmišljanja, povećati proizvodnju, smanjiti uprabu štetnih pesticida i umjetnih gnojiva, ali i okopavanje između redova.

Puno toga možemo postići poštujući prirodne zakone, ali to ne znači da ćemo biljke posaditi i prepustiti same sebi. Treba ih čuvati i njegovati kao i svako drugo živo biće. Pored prirodnih zakona, morat ćemo naučiti slijediti i zakone koje je čovjek propisao kako bi zaštitio sebe i prirodu. Od 2014. godine, sve članice EU će morati poštivati pravila integrirane poljoprivredne proizvodnje, pa tako i RH ulaskom u EU. Mnogi pesticidi na koje smo navikli do sada, bit će zabranjeni, a oni koji to nisu, bit će zakonom ograničeni.

Korištenje gnojiva bit će ograničeno Nitratnom uredbom iz 1991. godine (91/676/EEZ), koja određuje zaštitu voda od onečišćenja poljoprivrednim gnojivima. Sada je vrijeme da se počnete prilagođavati predstojećim izazovima, pa već sada počnite s pravim načinom uzgoja.

Za zaštitu svojih biljaka (fungicidi, insekticidi, akaricidi, limacidi, herbicidi...) koristite sredstva na kojima piše da su ekološki prihvatljiva ili čak dozvoljena u ekološkoj. Tako ćete u isto vrijeme zaštiti svoj urod, ali i prirodu oko nas. Kako biste povećali plodnost tla, poboljšali njegovu strukturu, ali i „probudili“ njegovu mikrofloru i mikrofaunu, počnite koristiti organska gnojiva (uz ona mineralna koja već tradicionalno koristite).

Povrće

Cvijeće i začinske biljke